Turističke atrakcije kanjona Mileševke, od beloglavog orla do mrkog medveda

Prijepolje – Beloglavi sup naseljava zaštićeno područje kanjona Mileševke. Vjekoslav Veka Joksimović, glavni inicijator, organizator  i neposredni realizator više nego zapaženog rada Udruženja građana „Jadovnik“, priča za naš portal da je prva zaštita urađena 1976. godine što govori, zapravo o vrednosti beloglavog supa i celog ovog kraja.

Kanjon Mileševke turističko blago Prijepolja, foto: PP Media Prijepolje, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Jer, dodaje on, država se u to vreme nije bavila mnogo ovim temama, pa su samo izuzetno vredni detalji mogli biti počastvovani pažnjom nadležnih državnih organa i institucija. Uz beloglavog supa predmet prve zaštite kanjona je bila i Pančićeva omorika.

Mikro klima doprinosi opstanku retkih vrsta biljnog i životinjskog sveta, foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Zapadna strana kanjona je posebno interesantna zbog mikro klime koja je verovatno presudno doprinela opstanku brojnih retkih vrsta kako životinjskog tako i biljnog sveta. Tu je stanište jedne male sove koja pripada veoma retkoj vrsti, registrovali smo dva para patuljastog orla koga u celoj Srbiji ima svega petnaestak parova. Od deset vrsta sove registrovanih u Srbiji, devet ih živi u kanjonu Mileševke. Ovde opstaje divlja mačka, ima šakala,  risa još nismo registrovali ali ima naznaka i o njegovoj prisutnosti. Šakali su posebno interesantni jer su, zapravo, oni mnogo krvoločniji od vuka,  mnogi ljudi ih ne razlikuju, pa sva ona šteta koju načini šakal, bude pripisana vukovima.

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Odmah posle registracije Udruženja, u saradnji sa Srbijašumama koje su ovlašćene od države da upravljaju i gazduju tim područjem, krenulo se na izgradnju hranilišta. Početnici u tom poslu su u nečemu po malo i lutali, ali kad su došli stručni ljudi iz Zavoda za zaštitu prirode, postalo je jasno da se i u ishrani životinja poštuju stroga pravila počev od terena, uzletišta do takozvanih termičkih stubova koji omogućavaju podizanje ptica čiji je raspon krila gotovo tri metra!

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

– U saradnji sa profesorom Duškom Ćirovićem sa Biološkog fakulteta, pola godine posle početka rada hranilišta za beloglave supove, počeli smo da gradimo hranilište za medveda. Cilj je bio da se hvataju primerci mrkog medveda i da im se stavljaju ogrlice. Na lokaciji Omar na Kašanu napravili smo prvu hranilicu, pokrili je sa foto zamkama a nešto kasnije u neposrednoj blizini hranilišta za beloglavog supa, samo u nekim malim vrtačama, postavili smo korita sa kukuruzom za medveda. Tako smo, na prostoru od sedamdesetak kvadratnih metara, dobili tri hranilice za medveda i jednu za beloglavog supa. Mada postoji teorija da divlje svinje ne dolaze tamo gde ima medveda, nju demantuju snimci sa naših kamera na kojima se vidi kako veliki vepar jede kukuruz namenjen medvedu koji kruži na pristojnoj udaljenosti dok se vepar gosti njegovom hranom. Instalirali smo video nadzor, sve što je napravljeno isključivo je rađeno po stručnim uputstvima i sa dozvolama nadležnih. Sada imamo danonoćni video nadzor koji precizno registruje sve posete – navodi Joksimović.

Vjekoslav Veka Joksimović, foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Naravno, na prvom mestu aktivnosti Udruženja je beloglavi sup koji opstaje na lokaciji Kašan kao jednoj od tri u zemlji. Uvac je tu priču o beloglavom orlu dobro plasirao, često ignorišući postojanje odvojene kolonije na Kašanu,  ali kolonija u kanjonu Mileševke je po mnogo čemu izuzetna.

Realna su očekivanja Joksimovića da će, u saradnji sa lokalnom samoupravom i državom, jednog dana Kašan, Jadovnik i celo ovo područje biti naslonjeno na velike turističke ekspedicije koje dolaze na Zlatar ili Zlatibor. Njima se ovde ima zaista mnogo toga ponuditi.

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Malo je poznato da ovaj kraj, Karaula, Milošev Do i šire područje Jadovnika sve dole do Mileševe i Hisardžika, Sopotnice i Stranjana ima neke specifičnosti koje ga svrstavajaju među prave retkosti. Zaista, ono što šire područje Jadovnika može da pruži ljubiteljima prirode, istorijskih i kulturnih znamenitosti, malo ko ima na tako malom prostoru. Gotovo da se za jedan dan pešice može sve videti i doživeti, a da, što je posebna draž cele te misije, budete na čistom vazduhu, da se krećete u prirodi i sretate ljude izuzetne srdačnosti.

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

-Našim sredstvima smo ranije izgradili jednu osmatračnicu na oko 400 metara od hranilišta a sada imamo i jednu neposledno uz hranilišta. Par dana treba životinjama da se naviknu da nema opasnosti od kamere ili foto-aparata i onda normalno dolaze po hranu. Sve se to snimcima registruje. Ovim projektom smo obnovili staru osmatračnicu, uradili novu sa podzemnom mrežom kablova do Kašana i započeli izgradnju neke vrste kampa koji će biti osposobljen da primi i smesti istraživače, posetioce i zaljubljenike prirode, kaže on.

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Takođe, osposobljene su četiri osmatračnice na povoljnim lokacijama tako da se ljubiteljima prirode, turistima i radoznalcima pružaju neuobičajene mogućnosti da posmatraju retke prmerke ptica, gnezda i staništa beloglavnog orla, možda i nekog od tri markirana medveda, dodaje Joksimović.

Foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Kad se krene od Kaćeva prema Bučju i Kumrinoj česmi oseća se posebna klima, sasvim drugačijih karakteristika od klime u samom selu ili niže u Hisardžiku ili Bjelobabama. Vazduh je oštriji i posle par koraka oseti se da je nekoliko stepeni svežije. Tu sam ja sa prijateljima iz Udruženja ili klubova kad god imam slobodnog vremena… Najveće bogatstvo su, zapravo,  ljudi koje srećem. Svi smo poneli neke dečije uspomene, neke slike Jadovnika, flore i faune karakteristične za to područje pa smo uvek imali  laku komunikaciju šta treba da se pokrene kao „priča“, kaže za “PP Mediju” Joksimović.

Tekst je nastao u okviru projekta “Zaboravljeni turistički biseri Polimlja”. Izradu teksta sufinansirala je Opština Prijepolje iz sredstava za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Opštine Prijepolje u 2023. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

PP Media